STVARANJE ADEKVATNOG PRAVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA POTAKNUO BI RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA U BiH

Sarajevo, 30.11.2010. – U procesu integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju civilno društvo mora ojačati svoje kapacitete do tog nivoa da, sa vladinim insitucijama, aktivno sudjeluje u razvoju odredjenih zakona, politika, strategija. Ovo je jedna od preporuka upućenih sa seminara o temi Značaj jačanja civilnog društva u procesu pridruživanja BiH EU-potreba dijaloga sa vladinim sektorom, u organizaciji EU info centra u Sarajevu. Seminar je okupio predstavnike nevladinog i vladinog sektora, istraživače i stručnjake koji se bave izgradnjom kapaciteta civilnog društva.Predavači na seminaru bili su predstavnici aktivnijih i uspješnijih nevladinih organizacija kao i medjunarodnih organizacija koje svojim projektima, uz finansijsku potporu EU, doprinose jačanju civilnog društva u BiH. O iskustvima i spoznajama TACSO projekta izlagala je Slavica Drašković, prezentaciju ACIPS-ovih aktivnosti održao je Sanel Huskić, a o jačanju lokalne demokratije, odnosno LOD projektu UNDP-a, govorio je Samir Omerefendić. Okosnicu seminara predstavljala je Analiza insitucionalne saradnje vladinog i nevladinog sektora u BiH, koju je predočio Goran Žeravčić, iz Kronauer Consulting-a. Ova Analiza donosi, uz ostalo, značajne i korisne preporuke za razvoj civilnog društva i jačanje društvenog i političkog dijaloga u BiH. Sve preporuke upućuju na potrebu izgradnje i jačanja kapaciteta vladinog i nevladinog sektora da kontinuirano radi na uspostavi medjusobne saradnje i stvaranja adekvatnog pravnog i institucionalnog okvira koji bi bio poticajan za razvoj civilnog društva i zajedničke saradnje. Analiza ukazuje na nezavidan nivo dijaloga izmedju vladinog i nevladinog sektora, uz zaključak autora, Gorana Žeravčića, da se pozitivne društvene promjene mogu pokrenuti samo koordiniranim radom svih nivoa vlasti te da se poticajno okruženje za razvoj civilnog društva može stvoriti, uz ostalo, reguliranjem načina i kriterija za finansiranje NVO iz javnih fondova u BiH kao i uspostavom sektorskih mreža. S ciljem jačanja kapaciteta civilnog društva i njegove rastuće društvene uloge potrebno je, dakle, kreirati institucionalne mehanizme saradnje sa vladinim sektorom. Potvrdio je ovo i Džemal Hodžić, program menadžer u Delegaciji EU u BiH, koji je ukazao na osnovne uzroke spore uspostave dijaloga bh vlasti i organizacija civilnog društva, Hodžić smatra da izgradnju partnerskog odnosa vladinog i nevladinog sektora usporava to što BiH nema uspostavljenu instituciju nadležnu za saradnju sa civilnim društvom te neusvajanje Strategije razvoja civilnog društva.